|
 Tvrtko Švob je rođen 4. srpnja 1917. u Zagrebu, gdje je diplomirao i doktorirao na Veterinarskom fakultetu. Predavao je na sveučilištima u Zagrebu, Ljubljani, Tuzli i Banja Luci. Držao je postdiplomsku nastavu iz genetike. U mirovinu je otišao kao redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Živi u Zagrebu. Kao znanstvenik posebno se bavio morfofiziologijom, genetikom, antropologijom i poviješću bioloških znanosti. Prvi je rendgenski istraživao mofrofiziologiju nižih kralježnjaka. Organizirao je antropocitogenetski laboratorij u Sarajevu te ustanovio katedru za medicinsku biologiju i humanu genetiku Medicinskog fakulteta u Tuzli. Bio je predsjednik Antropološkog društva Jugoslavije, predsjednik biološkog društva Sarajeva, aktivni član drugih znanstvenih i stručnih društava te urednik znanstvenih i stručnih časopisa. Objavio je u zemlji i inozemstvu više od 300 znanstvenih, stručnih i popularnih radova iz biologije i graničnih područja, od čega 18 knjiga.
Sudjelovao je svojim prilozima na znanstvenim skupovima diljem svijeta. Dobitnik je velikog broja priznanja od strane mnogih ustanova, među ostalim odličja "Dragutin Gorjanović-Kramberger", počasnog doktorata World University Roundtable (SAD), a cijeli jedan rod kukaca, s tri vrste, prozvan je njemu u čast "Švobia".
“U središtu humanističkog svjetonazora nalazi se ljudski potencijal za čovjekovo puno ispunjenje. Suvremeni humanizam uzdiže pouzdanje u ono što u čovjeku može biti pozitivno za njegovo pravo očovječenje. On potiče optimizam glede sposobnosti čovjeka da promijeni i sebe i društvo." (147)
MALI IZBOR MISLI TVRTKA ŠVOBA
- Dakako da se čovjek ne treba odricati materijalne koristi koje mu donosi razvijena tehnologija, ali isto tako se ne smije odreći ni etičkog usavršavanja i humanističkih ciljeva. (145)
- Čovjek je ograničen svojim biološkim, a još više civilizacijskim, kulturnim i uopće društvenim nasljeđem, pa ne zna, ne može ili neće zbog društvenih suprotnosti usmjeriti napredak u pravcu jednog solidarnog i etičkog suživota, bez kojega nema opstanka u budućnosti. (146)
- Zapanjujuća je spoznaja da napredak znanosti donosi mogućnosti katastrofa u planetarnim razmjerima te da su one danas lako ostvarive, čak i prilično vjerojatne. (144)
- Premda modernizacija donosi niz prednosti razvoja, ona ima i svoje negativne strane, jer je potaknula masovne migracije, uzrokovala raspad malih lokalnih zajednica, dovela do pojave "masovnog" društva, elitizma i problema prenapučenosti. (146)
- Usprkos silnom gospodarskom razvoju u svijetu, društveni odnosi se u načelu ne mijenjaju na bolje. (145)
- Ideologija uspjeha i ideologija borbe za društvene položaje, bez obzira na način postizanja tih ciljeva, izraz su amoralne antihumane svijesti. (145)
- Mobilnost, gubitak korijena, izoliranost, samoća pojedinca postale su dio modernizma u kojemu birokracije monopoliziraju život, uzrokujući opću rezignaciju i nezainteresiranost za javni život. (146)
- Modernizaciju prate međunarodni sukobi, utrka u naoružanju, kolonijalna osvajanja te širenje jaza između bogatih i siromašnih zemalja. (146)
- Čovječanstvom još uvijek vladaju mnoge predrasude, mitovi, dogme, ideologije. (146)
- Humanistička etika polazi od čovjeka kao autonomnog umnog bića, pa i etička načela polaze od njega. (137)
- Ispitivanja su pokazala da su u svom elementarnom obliku tvar i energija živih bića potpuno jednake i podvrgnute istim zakonima kao i u neživoj prirodi. (16)
- Nemoguće je životnim pojavama poricati kvalitativnu osebujnost, no iz toga nikako ne slijedi da samim tim one izlaze ispod kontrole sila i zakona koji upravljaju kretanjem nežive materije. (16)
- Iz činjenice da ne postoji nepremostiva razlika između živih bića i nežive materije, na što nas, gledajući razvojno, upućuje znanost, ne treba odbaciti mišljenje da postoji kvalitativna razlika između živih organizama i mrtve tvari. (34)
- Suvremena znanost upućuje na to da je psiha osobito funkcionalno svojstvo materije, razvijeno dugim evolucijskim putem. (16)
- Židovsko-kršćanska tradicija sadrži mitove o svijetu i životu čovjeka za koje se stoljećima općenito vjerovalo da su doslovno istiniti, ali se u novije vrijeme rjeđe tako prihvaćaju već se na razne načine modificiraju. (20)
- Svijest, razum, duhovnost jest proces koji se odvija u mozgu, što se vidi i po tome što je dokazano da postoji mnogostruka povezanost između određenih moždanih područja i pojedinih vidova i funkcija svijesti, razuma, duhovnosti, psihe: kada bi svijest bila neki dodatak materiji toga ne bi bilo. (28)
- Činjenica je: što se danas više proučavaju živa bića i životne pojave - to se teže određuje točno značenje pojma život. (33)
- Život, u punom smislu riječi, počinje onda kada iz kemijskog materijala nastaje na poseban način autonoman, autoregulativan i autoreproduktivan sustav. (36)
- Živo biće je u najužoj svezi i odnosu sa svojom živom i neživom okolinom te ga ona, u nekom smislu, proizvodi. (36)
- Kada se govori o evoluciji, pod njom se ne može uvijek smatrati razvoj prema naprijed, već može doći do zastoja, pa čak povremeno i do regresivnog razvoja. (52)
- U razvoju čovjeka ne postoje nikakve posebne sile evolucije koje su uzrok njegova porijekla i razvoja. (62)
- Organizam sam po sebi nije obavezno svrhovit. (54)
- Najnovija otkrića ne samo da nisu opovrgla ili bitno izmjenila temelje darvinizma, već su potvrdila njegovu bit. (67)
- Darwinov izraz "borba za opstanak" ne može se smatrati najsretnijim, jer se njime ne razumijeva samo direktno međusobno uništavanje jednih organizama od strane drugih: bolji bi naziv bio "kompeticija" (natjecanje, suparništvo). (64)
- Primjena teorije o prirodnoj selekciji - koja proizlazi iz borbe za opstanak - na ljudsko društvo, imala je vrlo često za cilj opravdati socijalnu nejednakost kao i kolonijalnu politiku s potlačivanjem nerazvijenih naroda i populacija. (65)
- Svako je prenošenje bioloških zakona izravno na ljudsko društvo neznanstveno. (74)
- Ni psihička svojstva, kao što su inteligencija ili ličnost, ni fizička kao što su boja kože ili krvna grupa, ne nasljeđuju se neposredno. (82)
- Razlike među ljudima su fenotipske, a fenotip je izraz interakcije genotipa i vanjskih čimbenika. (82)
- Danas znamo da su društveno-povijesni uvjeti, a ne pripadnost rasi bitni za mentalni razvoj određenih ljudskih skupina. (82)
- Omogućavanje svim ljudima da se razvijaju ide u u prilog iskazivanju talenata. (85)
- Nitko ne može otkriti kulturne kapacitete ljudskih jedinki dok one nemaju bar približno jednake mogućnosti da ih iskažu. (90)
- Rasna je teorija pokušaj zoologiziranja ljudskog društva. (74)
- U primitivnim sredinama, tjelesno slabi, maleni i boležljivi propadaju, a u civilizaciji oni mogu postati pioniri znanosti i kulture ili vođe čovječanstva, iz jednostavnog razloga što se čovječanstvo ne razvija potpuno u smjeru tjelesnog poboljšavanja već u socijalnom smjeru, putem razvoja mozga i ruku, u smjeru tehničkom i duhovnom. (73)
- Znanost je ustanovila da u današnjem čovječanstvu nema čistih rasa. (75)
- Rasne razlike se očituju kao razlike između populacija, a ne između individua, ali one nisu uopće jasno određene i definirane. (88)
- Borba protiv rasizma izazvala je neopravdano drugu krajnost i zabludu da se svi ljudi biološki rađaju jednaki: ova humanistička vizija ljudske jednakosti i ravnopravnosti spada u područje etike i društvenih normi. (81)
- Danas znanost pokazuje da su najveće razlike koje u ponekim društvima postoje između spolova one koje nameće samo to društvo, a nisu biološkog podrijetla. (110)
- Znanstvena istraživanja su dokazala da nema statistički značajnih razlika u prosječnoj općoj inteligenciji između muškaraca i žena, a drukčija mišljenja se temelje na različitim predrasudama. (110)
- Razlike koje su biološki određene ne znače da je neki spol više, a neki manje vrijedan. (110)
- Drukčiji su doživljajni svjetovi za dijete, za odraslog čovjeka i starca, drukčiji za muškaraca i ženu, drukčiji za radnika, seljaka i intelektualca, drukčiji za zdrava i bolesna itd. (115)
- Što su organizmi na višem filogenetskom stupnju, to su i individualne razlike veće. (117)
- Mišljenje da naša zapadnoeuropska civilizacija predstavlja najviši stupanj kulturnog razvoja po mnogi antropolozima je etnocentrično i zato više odgovara alternativa kulturnog pluralizma i kulturne relativnosti. (119)
- Dakako da je najvažnija briga za čovjeka i njegov prosperitet, ali oni koji nemaju smisla za dobrobit životinja, zapravo štete i dobrobiti čovjeka. (126)
- Metodama intenzivnog uzgoja osobito se često nanose neizrecive patnje životinjama. (127)
- Zbog homoseksualne sklonosti čovjek ne bi smio biti negativno diskriminiran sve dok takve svoje sklonosti prisilno ne primjenjuje na drugome. (129)
- Život zapravo ne počinje s oplođenom jajnom stanicom, kao što se to često čuje, jer su i spermiji i jajašca također živi. (132)
- Embrij čovjeka najduže zadržava sličnost sa zamecima antropomorfnih majmuna, a ona postoji i kod primjeraka u prvo vrijeme poslije rođenja. (131)
- Čovječji embrij je tek potencijalno čovjek, jer tek njegovi geni omogućuju na kraju njegov postanak, ako će imati uvjeta za daljnji razvoj. (132)
- U naprednim sredinama se većinom smatra da je za prekid trudnoće opravdan krajnji rok od tri mjeseca graviditeta. (133)
- Kloniranje je genetsko kopiranje živih bića. (136)
- Premda su klonovi međusobno genetski jednaki, oni nisu apsolutno jednaki, jer na razvoj svake jedinke uvijek utječu i razni okolni čimbenici. (136)
IZVOR: Tvrtko Švob, IDEOLOGIJA I BIOLOGIJA, "Sveučilišna knjižara", Zagreb 2002. © Svako umnožavanje, fotokopiranje, reproduciranje isključivo uz pismeno dopuštenje prof. dr. Tvrtka Švoba.
|
