|
 5. ožujka 2007. napustio nas je Ivan Supek (1915-2007), humanist svjetskoga ugleda, akademik, znanstvenik – fizičar i književnik, autor dvadesetak knjiga (romana, drama, eseja) te stotinjak znanstvenih i filozofskih tekstova. Bio je dugogodišnji sveučilišni profesor, utemeljitelj Znanstveno-istraživačkog instituta "Ruđer Bošković", osnivač i glavni urednik časopisa "Encyclopaedia Moderna", rektor Zagrebačkog sveučilišta, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jedan je od sastavljača deklaracije Svjetskog kongresa jedinstva, održanog u Philadelphiji 1976. godine. Deklaraciju su bili sastavili Ivan Supek, Linus Pauling - dobitnik Nobelove nagrade za kemiju i mir, Philipp Nöel-Baker - dobitnik Nobelove nagrade za mir, Aurelio Peccei - predsjednik Rimskog kluba. Supekova humanistička filozofija temelji se na univerzalnosti znanosti i umjetnosti (ne postoji islamska fizika, a Mozarta slušaju rado i Japanci). Supek naglašava da se znanstvena spoznaja ne smije odijeliti od moralnog vrednovanja. Bio je istaknuti član Pagvaške konferencije te jedan od utemeljitelja "Citoyens du monde" (Građana svijeta).
MALI IZBOR MISLI IVANA SUPEKA
“U ovom svijetu tako beskrajnih mogućnosti za dobro i zlo, gdje grupe na vlasti drže koban obarač, nakon što su militantne partije i ideologije zaglibile u močvaru makijavelizma, kad čovjeka obuzima mučnina usred bezdušne dinamike, ostaje humanizam sa svojom tradicijom svečovječjeg ipak neko svjetlo u pomrčini. Univerzalizam nije samo jedan apel znanosti, umjetnosti i ljudske dobrote; to je jedini i posljednji izlaz iz globalne barutane.” (II,12)
- Možda se čovjek nije nikad osjećao tako nemoćan, tako obnevidio, tako ugrožen. (II,7)
- Svjetska povijest dovela nas je na svojem klimaksu do pitanja gole ljudske opstojnosti. (II,10)
- Grupe na nedostupnom stožeru moći odlučuju o udesu naroda pa i čitavog svijeta, možda jednom zauvijek. (II,8)
- Poricanje sveg postojećeg i ponovno stvaranje iz ništavila - samo su izrazi groze nad ovom civilizacijom koja se dalje kreće kao da je sve normalno, mada je očito kamo to vodi. (II,10)
- Time što poriču principe mirotvorne koegzistencije i humanizma, ne otvaraju li (apostoli radikalne revolucije) vrata nihilističkoj revoluciji, gerilskom ili atentatorskom avanturizmu, besciljnim tučnjavama ili, potkraj, vojnoj intervenciji? (II,11)
- Nasuprot današnjem izopačenju civilizacije ili njenoj negaciji, radikalnom nihilizmu, prvo je i najvažnije utvrditi životnu ljepotu i stvaralaštvo. (II,8)
- Raznovrsnost i obilje čine, uz industriju lake zabave, da se zaboravlja prijetnja svem životu. (II,10)
- Vizija svjetske katastrofe danas kao nikad u prošlosti doziva intervenciju razuma. (II,187)
- Lični moral ne može biti utemeljen na društvenoj kazni, ma kako bila nužna i korisna. (II,234)
- U sumraku ideologija, danas jače nego ikad svijetli onaj humanizam koji se odvajkada opirao podjeli ljudi i ratu. (II,8)
- Nakon filozofskog i umjetničkog procvata u antici, humanizam je potkraj srednjeg vijeka dočekao svoju renesansu. (II,8)
- Humanisti su od XV. stoljeća željeli uspostaviti "tisućgodišnji mir" i načelom tolerantnosti zajamčiti skladan suživot. (III,259)
- Humanistička načela ne određuju politički sustav, ali se zlo rađa kad zakoni i vlast krše moralna načela. (III,88)
- Politički je svijet očajno zaostao za razvitkom nauke. (I,176)
- Globalna je kriza baš u tome što su za silnom moći ljudskog rada toliko zaostali svi društveni oblici, ideološka uvjerenja, moralni ideali. (II,158)
- Nakon što je politički realizam približio zemlji apokaliptičko priviđenje posljednjeg dana, dolazi vrijeme utopista. (I,137)
- Opće i potpuno razoružanje prvi je i najhitniji cilj našeg vremena. (II,328)
- Demokratizacija vlasti, razborito upravljanje, javno mnijenje i poštivanje sloboda bitni su elementi napretka. (II,326)
- Samo višestranačje nije jamstvo demokracije, nego to može biti tek uz slobodu medija i samostalne kulturne institucije. (III,257)
- Tamo, gdje još nisu stvoreni uvjeti za slobodno i razborito odlučivanje građana, izbori su farsa ili obična prijevara. (III,257)
- Uz intelektualce koji su se zalagali za slobodu i mir bilo je uvijek i znanstvenika i umjetnika koji su se upregli u suprotnom smjeru. (III,166)
- Znanost neumorno gradi svjetsku cjelinu, premda je zlorabe mnogi besavjesni najamnici pod vojnim, političkim i financijskim tutorstvom. (II,328)
- Strogo odvajanje čovjeka od životinjskog svijeta protivi se osnovnim biološkim spoznajama i tipično je za idealističke antropološke pristupe. (II,21)
- Znanost nije zbirka činjenica niti opis vanjskih predmeta; istraživački je akt kojim poniremo u nove strukture pri sve većem rasponu svoje misli. (II,153)
- Europa zahvaljuje svoj identitet ponajprije kulturnom razvoju koji su u bitnim potezima označili kršćanstvo, humanizam, prosvjetiteljstvo, nacionalna romantika, parlamentarna demokracija, znanstvena revolucija. (III,168)
- Suvremeni se svijet razmrvljuje i osipa u zaglušnom mlinu specijalizacije. (II,324)
- Uz industrijsku razmrvljenost nastupilo je i cijepanje univerzalne znanosti na različite primijenjene struke s armijama najamnika bez moralne odgovornosti. (II,9)
- Izdiferencirane umjetnosti utaborile su se u svoje metjerske ili intimne zavičaje, s teško razumljivim jezikom i najčešće u proklamiranoj suprotnosti prema naučnom progresu. (II,9)
- Svi se pomalo preobražavaju u kotačiće, polugice i šarafe jedne dinamike, kojoj su pokretači skriveni u tajnim kabinetima ili ih uopće više i nema. (II,9)
- Naši su univerziteti suviše razbijeni na pojedine struke i rijetko pružaju studentima sintetski pristup suvremenom svijetu. (II,308)
- Povijest je opasno oružje u rukama vlasti a dužnost je znanstvenika i sve inteligencije da se suprotstave krivotvorenjima povijesti, u obrani istine i budućnosti. (III,157)
- Naš planet nema dovoljno energije ni sirovina da bi svi narodi mogli doseći stupanj američkog standarda u industriji i svakidašnjici. (III,260)
- Ako se (sadašnja) ekonomska dinamika nastavi, konačan ishod bit će ekološka katastrofa. (III,260)
- I u najrazvijenijim industrijama postao je posao za većinu radnika nezanimljiv, čak ubitačno dosadan. (III,260)
- Trebalo bi izbjegavati komplicirane organizacione sheme i prejako uplitanje birokracije. (II,310)
- Ako ljudski rad izgubi smisao, povećanje "slobodnog vremena" neće biti nadomjestak, kao što se drastično očituje u pijančevanju, drogiranju, "masovnim zabavama", džungli na asfaltu. (III,260)
- Velegrađani se preobražavaju rapidno u pasivne posmatrače komercijaliziranih spektakla, utakmica, filmova, šansona ili mitinga, a sporadični ispadi, koji prelaze u huliganstvo, samo su simptomi lične frustracije. (II,223)
- Sve (je) više buke i iluminacije, a sve manje razonode i smisla, s praznim teatrima, likovnim izložbama, poetskim akademijama. (II,223)
- Ako bude samo profit određivao dalji "razvitak", pred milijunima nezaposlenih stajat će automatizirane tvornice, gdje radnik postaje sve više suvišan. (III,260)
- Gospodarstvo je dio života, svakako bitan dio, ali se ono mora razvijati tako da ljudima ne osigura samo kruh i krov nego da u radu nađu zadovoljstvo. (III,260)
- Kad se danas traži novi svjetski poredak, onda to nije GATT, već pravedno uređeno svjetsko gospodarstvo u kojem će biti uvažavane regionalne i kulturne razlike, s radikalnim obuzdavanjem jagme za profitom. (III,260)
- Narodi koji su se tek oslobodili ili se oslobađaju postaju žrtvom novog kolonijalizma, možda manje vojnički agresivnog, ali tim ekonomski neumitnijeg. (II,275)
- Mjesto da se predajemo utopijama o novoj svjetskoj državi, realnije je da punu pažnju obratimo suradnji među narodima i daljnjoj izgradnji Ujedinjenih nacija. (II,282)
- Kult rase ili nacije je tek politički instrument u preobličavanju masa u nehumanu historijsku snagu, zasljepljenu niskim ciljevima. (II,187)
- Za male narode je najsigurnije držati se međunarodnog prava, i to sa svom ozbiljnošću. (III,201)
- Dok budu u Ujedinjenim nacijama zastupane vlade koje se održavaju na oružanoj sili ili gramze za dominacijom nad drugima, teško je povjerovati u iskrenost njihovih deklaracija. (II,325)
- Ako ljudi sa svih kontinenata ne budu shvatili i prihvatili svoje duboko zajedništvo, slijepi antagonizmi, mržnje i pohlepa pretvorit će ovu divnu Zemlju u umjetnomrtvi planet. (III,270)
- Što je istina? - to je prvenstveno znanstvena spoznaja koja se stalno mijenja u istraživanju. (III,270)
- Mnogo znanstvenika, umjetnika i drugih intelektualaca, a i običnih, ne toliko obrazovanih ljudi, slijedi danas Einsteinov ili Goetheov panteizam, a to postaje najveći izazov za sve crkve. (III,214)
- Više nego ikad mora ljudski um tražiti izlaz iz suvremene globalne barutane i više nego ikad moraju se mobilizirati moralne snage da se čovječanstvo spasi od političkog bezumlja. (III,272)
- Prvi put u svojem povijesnom zbivanju mora se svijet odazvati određenim racionalnim imperativima, ako hoće preživjeti. (II,325)
- Ono, što prijeti procvatu života u svemirskoj pustoši, nije ni ledeno doba ni agresivna repatica, već led u našem srcu, agresija u našem društvu. (II,320)
- Mi moramo produžiti put na ivici ponora. (II,276)
- Odakle nam je zaprijetila globalna smrt, izviruje i nova nada. (II,276)
- Pitanje morala postaje sudbonosno za suvremeni svijet. (I,105)
- Promjene su nužne u odnosima između naroda i ljudi, a ne manje i u našim glavama. (II,280)
- Humanistička sinteza ili filozofija našeg vremena mora biti tako iskazana da je svaki prihvati kao svoju najdublju istinu. (II,325)
- Borba za mir mora se osloniti na sve progresivne pokrete koji su odavna ustali protiv sile i eksploatacije, kao i na kulturna i vjerska društva koja su odavna gajila humanost i bratstvo. (II,280)
IZVORI: (I) Ivan Supek POSLJEDNJA REVOLUCIJA, "Stvarnost", Zagreb 1965, (II) Ivan Supek SPOZNAJA, "Mladost", Zagreb 1971, (III) Ivan Supek MENE TEKEL FARES, Naklada MD, Zagreb 1999.
|
