|
Ova je zbirka mudrih i poučnih izreka (maksima, sentenci, aforizama) sastavljena u kontekstu humanističkog i univerzalno-religijskog svjetonazora svoga sastavljača.
BESMRTNOST
BOG
ČAST
ČOVJEČANSTVO
ČOVJEK
DAN
DJECA
DJELA
DOBRO
DRŽAVA
GOVOR
GREŠNOST
GRIJEH
GRIJESI
LJUBAV
MIR
MUDROST
NOVAC
OBRAZOVANJE
OBREDI
OPREZ
PATNJE
POHLEPA
POSJEDOVANJE
POVJERENJE
PRAVEDNOST
PRAVI PUT
PRIJATELJI
RAZUM
SAVJEST
SKROMNOST
SLOGA
SMRT
SRDŽBA
SREĆA
SREDINA
STRPLJENJE
SUĐENJE
SUOSJEĆANJE
SVAĐA
SVIJET
SVRHA
ŠALE
TOLERANCIJA
ULJUDBA
UZNOSITOST
UŽITAK
VELIKODUŠNOST
VESELJE
VINO
VJEČNOST
VOLJA
VRLINA
ZABAVLJANJE
ZAKON
ZAVIST
ZLATNO PRAVILO
ZLO
ZNANJE
ŽIVOT
BESMRTNOST
Što naš život postaje više duhovan to više vjerujemo u besmrtnost. (Tol.)
BOG
Može li se smatrati posljedicom pukog slučaja, da je sve tako promišljeno napravljeno? (Sok. 1,1)
U svim vremenima i u svim narodima postojala je vjera da neka nevidljiva Moć upravlja svijetom. (Tol.)
Kako je veliko Božje milosrđe, tako je velika i njegova strogost. (Sir. 16,12)
Nebo nad nebesima ne može obuhvatiti Svevišnjega, još manje to može građevina što ju je čovjek sagradio. (I-a Kr. 8,27)
Loše je ako čovjek nije svjestan Boga, ali je još gore ako čovjek smatra Bogom ono, što Bog nije. (Tol.)
U Boga nema pristranosti. (Pav. - Rim. 2,11)
Bogom nazivamo ono neshvatljivo, nevidljivo, bestjelesno, što daje život svemu što postoji. (Tol.)
Jedan je isti Gospodin svih ljudi. (Pav. - Rim. 10,12)
ČAST
Čast svoga bližnjega čuvaj kao svoju vlastitu. (Izr. 2,10)
ČOVJEČANSTVO
Obzirom da se primitivni ljudi ne mogu uzdići na razinu plemenitijih, ne preostaje im drugo do plemenitije ljude spuštati na svoju razinu. (Schop.)
Ima mnogo izopačenosti i nečistoće među ljudima. (Arist. 1176a)
Što plemeniti ljudi pokrenu s visokim ciljem, u to se uskoro uvuku prostaci, koji cijelu stvar izopače. (Schop.)
Cijeli je ljudski rod jedan zajednički organizam. (Aur. 4,4)
Za nejednakost među ljudima krivi su jednako oni koji se uznose nad ostale ljude, kao i oni koji se ponižavaju pred onima što se uznose. (Tol.)
Bez etičke kulture čovječanstvu nema spasa. (Einst.)
ČOVJEK
I ondje gdje nema ljudi nastoj biti čovjek. (Hil. Izr. 2,6)
Bog je čovjeku dao razum te mu otkrio dobro i zlo. (Sir. 17,6-7)
Narav nijednog čovjeka nije takva, da bi mogao biti prepušten sebi samome, kako bi činio što ga je volja. (Schop.)
Zao čovjek može učiniti deset tisuća puta više zla nego životinja. (Arist. 1150a)
Ljudi koji zauzimaju visoke položaje u društvu rijetko imaju i visoku moralnu vrijednost. (Arist. 1158a)
Mnogi će prvi biti posljednji, a mnogi posljednji bit će prvi. (Isus - Mat. 19,30)
Nije moguće ostvariti osobne interese neovisno o interesima obitelji i društva. (Arist. 1142a)
Nije istinska moć pobijediti druge ljude, nego - pobijediti sebe samog. (Tol.)
Pozitivnost karaktera više se očituje u činjenju, nego u primanju dobra, i više u činjenju dobra, nego u nečinjenju zla. (Arist. 1120a)
Bez religijsko-etičkih pouka ljudi postaju divlji. (Sal. 29,18)
DAN
Svaki je dan jedan mali život. (Schop.)
DJECA
Vrlo je važno, štoviše presudno, usvojiti dobro ponašanje već u djetinjstvu. (Arist. 1103b)
Dijete prepušteno samome sebi sramoti svoje roditelje. (Sal. 29,15)
DJELA
Sve što se koristi, može se koristiti kako u dobru tako i u lošu svrhu. (Arist. 1120a)
Tko ne nalazi zadovoljstvo u činjenju dobrih djela, nije dobar čovjek. (Arist. 1099a)
Tko škrto sije, škrto će i žeti. (Pav. - 2 Kor. 9,6)
Plemenit se čovjek stidi, ako su mu riječi plemenitije od djela. (Konf.)
DOBRO
Dobro stablo donosi dobre plodove, a trulo stablo donosi loše plodove. (Isus - Mat. 7,17)
Postupanje u skladu s vrlinom najviše je dobro. (Arist. 1099b)
Priroda je Dobra lijepa, a Zla - ružna. (Aur. 2,1)
Nije stvar u tome, da se raspravlja kakav treba biti dobar čovjek, nego da se takvim bude. (Aur. 10,16)
DRŽAVA
Državni je aparat prepreka bezgraničnoj ljudskoj nepravdi. (Schop.)
Države kršćanskoga svijeta ne samo da su dostigle, nego su u naše vrijeme i prekoračile granicu koju su dostigle antičke države prije no što su propale. (Tol.)
GOVOR
Gdje je mnogo riječi neizbježan je grijeh. (Sal. 10,19)
Ne privikavaj se na vulgarne riječi, jer u njima ima grijeha. (Sir. 23,13)
Ne razgovaraj mnogo s bezumnikom. (Sir. 22,13)
Ne odgovaraj prije no što ti je postavljeno pitanje. (Sir. 11,8)
Vrijeme prolazi, ali izgovorena riječ ostaje. (Tol.)
Neka tvoje riječi budu prema Božjem zakonu. (Sir. 9,15)
GREŠNOST
Odvratan je pred Svevišnjim put grešnika. (Sal. 15,9)
GRIJEH
Ništa nije skriveno što se neće doznati. (Isus - Mat. 10,26)
Svagdje su oči Svevišnjega. (Sal. 15,13)
GRIJESI
Svatko će od nas odgovarati pred Bogom za sebe. (Pav - Rim. 14,12)
Svatko tko čini grijeh rob je grijeha. (Isus - Iv. 8,34)
Gdje nema kajanja, nema ni popravljanja. (Arist. 1150a)
Korijeni su grijeha pohlepa, ljutnja i neznanje. (Buda M.9)
Ako si griješio, ne griješi više, a za učinjene grijehe moli oproštenje. (Sir. 21,1)
LJUBAV
Ljubav ne čini zlo bližnjemu. (Pav. - Rim. 13,10)
MIR
Budi onaj koji voli mir i teži miru. (Hil. Izr. 1,12)
Blaženi mirotvorci, sinovima će se Božjim zvati. (Isus - Mat. 5,9)
MUDROST
Početak je mudrosti strah pred Svevišnjim. (Sal. 9,10)
Tko pušta život neka teče sam po sebi, taj živi kaotično. (Schop.)
Tko umnožava učenje, umnožava mudrost. (Hil. Izr. 2,7)
NOVAC
Gdje se sve mjeri novcem, sve najvrednije dopada ruku najgorih ljudi. (Mor.)
OBRAZOVANJE
Odgojno kažnjavanje je ljekovito. (Arist. 1104b)
Plemenite riječi mogu ohrabriti plemenitost pojedinaca koji već imaju plemenitu narav, ali na mnoštvo u tom smislu djeluje samo strah od kažnjavanja što boli. (Arist. 1179b)
OBREDI
Ako čovjek nije dobar - kakva je korist od obreda? (Konf.)
Spas nije u obredima niti u ispovijedanju vjere. (Tol.)
OPREZ
Čuvaj se lažnih proroka što dolaze u ovčjem ruhu, a iznutra su grabežljivi vuci. (Isus - Mat. 7,15)
Ne otvaraj srce svakom čovjeku i ne očekuj od svakog čovjeka dobro. (Sir. 8,19)
Mudar čovjek pazi na svoj put. (Sal. 14,15)
Ako je netko bezobziran u malim stvarima, bez obzira na štetu po druge ljude, taj će se sigurno i u velikim stvarima ponijeti loše. (Schop.)
PATNJE
Patnje zbog nerazboritog života potiču ljude da razumiju potrebu razboritog življenja. (Tol.)
POHLEPA
Oči ljudske ne mogu se zasititi. (Sal. 27,20)
Više se voli ono, što se teže stiče. (Arist.)
POSJEDOVANJE
Plemenit se čovjek brine u prvom redu o svojoj duši, primitivan - o svojoj imovini. (Konf.)
Bolje je malo, s pravednošću, nego velika dobit, ali nepravedno stečena. (Sal. 16,18)
Tko umnožava imovinu, umnožava i brige. (Izr. 2,7)
Za sreću je potrebno i posjedovanje materijalnih dobara. (Arist. 1099b)
Da bi čovjek mogao pomagati druge mora i sam nešto posjedovati. (Arist. 1099b)
Mudar čovjek, kada je potrebno, smanjuje vlastite potrebe, da bi sačuvao ili proširio svoju slobodu. (Schop.)
Ako jedan čovjek ima mnogo nepotrebnih stvari, mnogi nemaju niti najpotrebnije stvari. (Tol.)
POVJERENJE
Što ti je povjereno ne prenosi drugima. (Sir. 19,7-8)
PRAVEDNOST
Na dobro uzvrati dobrim, a na zlo - pravednošću. (Konf.)
Pravednost svakome daje prema zasluzi. (Arist.)
Pravednost se sastoji u razmjernosti. (Arist. 1131b)
Pravednost se često smatra najvećom vrlinom. (Arist. 1129b)
Što više pravde, to više mira. (Izr. 2,7)
Pravednost osnažuje zemlju. (Sal. 29,4)
Uzvraćajući na dobro dobrim - potiče se ljude na dobro, a uzvraćajući na zlo zlim - opominje se ljude da ne čine zlo. (Konf.)
PRAVI PUT
Pravi je put onaj koji odgovara nama i koji priliči s obzirom na druge. (Izr. 2,1)
Široka su vrata i širok je put koji vodi u propast. (Isus - Mat. 7,13)
PRIJATELJI
Prijateljstvo s dobrim ljudima vježbanje je u vrlini. (Arist. 1170a)
Dobar je čovjek prirodan odabir za drugog dobrog čovjeka. (Arist. 1170a)
Dobar se čovjek odnosi prema svom prijatelju kao prema samome sebi. (Arist. 1170b)
I kad bi čovjek posjedovao sva dobra ovoga svijeta, ne bi odabrao život bez prijatelja. (Arist. 1155a)
Što je neki čovjek plemenitiji, teže nalazi prijatelje. (Schop.)
Opaki ljudi postaju prijatelji isključivo radi vlastite ugode ili koristi. (Arist. 1157a)
Ne može zao čovjek steći dobre prijatelje. (Sok. 2,6)
Često je prijatelj odaniji od brata. (Sal. 18,24)
Istinsko je prijateljstvo samo ono, koje povezuje dobre ljude. (Arist. 1156b)
RAZUM
Razuman čovjek izbjegava sve što je previše, jednako kao i nedovoljno, te uvijek teži sredini. (Arist. 1106b)
SAVJEST
Blago čovjeku kojega ne optužuje vlastita savjest. (Sir. 14,2)
SKROMNOST
Pretjerana skromnost može biti prikrivena oholost. (Arist. 1127b)
SLOGA
Nije moguća dugotrajna sloga između opakih ljudi. (Arist. 1167b)
SMRT
Što je neki čovjek bolji manje se boji smrti. (Tol.)
Ne razumijemo niti život, kako bismo mogli razumjeti smrt? (Konf.)
Zašto se spremamo za noć, za sutrašnji dan, za zimu, a ne - za smrt? (Tol.)
SRDŽBA
Ni sa kim ne ulazi bezrazložno u sukob. (Sal. 3,30)
SREĆA
Sretno živi tko uvijek postupa prema vrlini. (Arist. 1179a)
Čovjek ne može biti sretan bez izvanjskih dobara, ali niti mnoga izvanjska dobra nisu potrebna da bi čovjek bio sretan. (Arist. 1179a)
Tko tvrdi da je čovjek razapet na spravi za mučenje sretan, ako je samo dobar, govori čiste gluposti. (Arist. 1153b)
Najlakše se ruši sreća građena na preširokom temelju. (Schop.)
SREDINA
Ovisi o konkretnom slučaju, i individualnom shvaćanju, gdje i koliko je dopušteno odstupiti od sredine između dvije krajnosti, ali treba u ponašanju uvijek nastojati oko sredine. (Arist. 1126b)
Izuzetno je teško postići sredinu u postupcima, jer jedni naginju jednome, a drugi drugome. (Arist. 1109b)
STRPLJENJE
Nestrpljiv čovjek čini nerazboritosti. (Sal. 14,17)
Ne čini ništa prije no što promisliš pa se nećeš kajati. (Sir. 32,19)
SUĐENJE
Ne sudi prema vanjštini, nego sudi pravično. (Isus - Iv. 7,24)
SUOSJEĆANJE
Ne pomaži grešnika jer će ti uzvratiti dvostrukim zlom za primljeno dobro. (Sir. 2,4-5)
Ne odbij činiti dobro potrebitima. (Sal. 3,27)
U nevolji blista vrlina. (Arist.)
SVAĐA
Kloni se svađa pa ćeš manje griješiti. (Sir. 28,8)
Svađa i uzajamno optuživanje najčešće se javljaju ondje gdje ili jednaki ne dobivaju jednako, ili nejednaki jednako dobivaju. (Arist. 1131a)
SVIJET
Ovaj je svijet nalik predvorju budućega svijeta. (Izr. 4,16)
SVRHA
Svako djelo Svevišnjega ima svoju svrhu. (Sal. 16,4)
Priroda ne radi ništa što nije potrebno. (Arist.)
ŠALE
Trenuci odmora i šale potrebni su u životu, ali i u njima treba se pridržavati razborite sredine. (Arist. 1128a-b)
TOLERANCIJA
Plemeniti je čovjek prema svakome velikodušan i pun razumijevanja, neplemeniti čovjek nema razumijevanja prema drugima i nije ni prema kome velikodušan. (Konf.)
ULJUDBA
Uljudba uljepšava život dobrih ljudi. (Arist.)
UZNOSITOST
Biti uznosit prema ljudima koji stoje na višoj društvenoj stepenici nije nemoralno, ali činiti isto prema ljudima koji stoje na nižoj stepenici - prostački je. (Arist. 1124b)
UŽITAK
Ne usrećuje svaki užitak, nego samo onaj koji je razborit i doličan. (Mor.)
Ne odbacuj trenutnu sreću i ne propuštaj dozvoljeni užitak. (Sir. 14,14)
VELIKODUŠNOST
Velikodušnost se ne mjeri apsolutnom vrijednošću dara, nego njegovom vrijednošću u usporedbi s imovinom darovatelja. (Arist. 1120b)
Nije velikodušan onaj, tko daje darove onima kojima darovi nisu potrebni. (Arist. 1120a)
Obično se pamti ljude kojima se učinilo neko dobro, ali ne i one od kojih je neko dobro primljeno. (Arist. 1124b)
VESELJE
Veselo srce ozdravljuje. (Sal. 17,22)
VINO
Vino, koje se prije u pravo vrijeme i u pravoj količini, razveseljuje srce i raduje dušu. (Sir. 31,28)
VJEČNOST
Ništa ne nestaje u ništa, jer nije ni postalo iz ništa. (Aur. 5,13)
Ne propusti zamijetiti kako su kratkovječna ljudska djela. (Aur. 4,48)
VOLJA
Ako o nama ovisi da li ćemo činiti nešto dobro, onda o nama ovisi i da li ćemo učiniti nešto loše: o svojoj čestitosti i nečestitosti odlučujemo sami. (Arist. 1113b)
VRLINA
Tko teži vrlini, drag je Svevišnjemu. (Sal. 15,9)
Moralne osobine nestaju jednako zbog pretjeranog kao i zbog nedovoljnog nastojanja oko njihove primjene. (Arist. 1104a)
Vježbom se vrlina stiče, a bez vježbe se gubi. (Arist. 1103b)
ZABAVLJANJE
Igru i zabavu čovjek treba da bi se odmorio od napornog rada. (Arist. 1176b)
Nije sreća u zabavljanju, nego u djelovanju koje je u skladu s vrlinom. (Arist. 1177a)
ZAKON
Zakoni su općeniti propisi, ali brojni su pojedinačni slučajevi koji ne mogu biti pravično riješeni na temelju općenitih propisa. (Arist. 1137b)
Moralni autoritet zakona je bolji od moralnog autoriteta čovjeka s apsolutnim pravom, jer zakon ne može biti predmetom mržnje zato što je u suprotnosti s nečijim nagonima. (Arist. 1180a)
Prepušta se zakonu da vlada, a ne jednome čovjeku, jer je čovjek sklon koristiti vlast za vlastiti probitak. (Arist. 1134b)
ZAVIST
Ne zavidi grešniku, jer ne znaš kakav će mu biti kraj. (Sir. 9,11)
ZLATNO PRAVILO
Što ne želiš da drugi čini tebi, ne čini ni ti drugome. (Hil. Shabat 31a)
Što želiš da drugi čini tebi, čini i ti drugome. (Isus - Mat. 7,12)
Što ne želiš da drugi ljudi čine tebi, nemoj niti ti činiti drugim ljudima. (Konf.)
ZLO
Ima postupaka koje nitko nikada ne smije činiti, čak i pod prijetnjom vlastite smrti u najužasnijim mukama. (Arist. 1110a)
Čovjek se lako navikne i na najgori život, samo ako svi ljudi oko njega tako žive. (Tol.)
Zlo ne prestaje biti zlom jer ga vrlo mnogo ljudi čini. (Tol.)
Nigdje na svijetu nema mjesta gdje bi se čovjek mogao sakriti od svojih zlodjela. (Buda DHP.127)
ZNANJE
Malo zna tko ima malo iskustva. (Sir. 34,10)
ŽIVOT
Prve su životne potrebe: voda, hrana, odjeća i dom. (Sir. 19,21)
Treba sve činiti, govoriti i misliti kao da već moramo napustiti život. (Aur. 2,11)
Naš život u svom početku izgleda bezgraničan, ali kada se baci pogled s njegovog kraja, vidi se da je on vrlo kratak. (Schop.)
Pravi zakon života tako je jednostavan, tako jasan i tako razumljiv, da se ne može pogrešan život opravdati nepoznavanjem zakona života. (Tol.)
************
Izreke je iz dolje citiranih izvora izabrao, pripremio te prema potrebi na hrvatski jezik (prema smislu) preveo - Michael Servetus Croatus.
I-a Kr. (Prva knjiga o Kraljevima; LA SANKTA BIBLIO, la Malnova Testamento tradukita de L. L. Zamenhof, Londono-Edinburgo)
Arist. (Aristotel; Aristotel NIKOMAHOVA ETIKA, "BIGZ", Beograd 1980; Diogen Laertije ŽIVOTI I MIŠLJENJA ISTAKNUTIH FILOZOFA, "BIGZ" Beograd 1979; Jadranka Kalenić MUDROST GRČKE ANTIKE, "MGV" Zagreb 1999)
Aur. (Aurelije; Marko Aurelije SAMOMU SEBI, "CID", Zagreb 1996)
Buda (Buda; TAKO JE GOVORIO BUDA, "Grafos", Beograd 1986)
Einst. (Einstein; Albert Ajnštajn MOJA SLIKA SVIJETA, "Narodna prosvjeta", Sarajevo 1955)
Hil. (Hilel; TALMUD, "BIGZ", Beograd 1990)
Konf. (Konfucije; IZABRANI SPISI (Laoce, Konfucije, Čuangce) "Prosveta", Beograd 1983)
Isus (Isus; LA SANKTA BIBLIO, la Nova Testamento tradukita de Brita Biblia Komitato, Londono-Edinburgo)
Mor. (Thomas More; Tomas Mor UTOPIJA, "Kultura", Beograd 1964)
Izr. (Izreke otaca; TALMUD: Izreke otaca, "BIGZ", Beograd 1990)
Pav. (Pavao; LA SANKTA BIBLIO, la Nova Testamento tradukita de Brita Biblia Komitato, Londono-Edinburgo)
Ps. (Psalmi; LA SANKTA BIBLIO, la Malnova Testamento tradukita de L. L. Zamenhof, Londono-Edinburgo)
Sal. (Salomon; LA SANKTA BIBLIO, la Malnova Testamento tradukita de L. L. Zamenhof, Londono-Edinburgo)
Sir. (Sirah; JERUZALEMSKA BIBLIJA, "Kršćanska sadašnjost", Zagreb, 1994)
Sokr. (Sokrat; Ksenofont USPOMENE O SOKRATU, "BIGZ", Beograd 1980)
Schop. (Schopenhauer; A. Šopenhauer PARENEZE I MAKSIME, "Grafos", Beograd 1978)
Tol. (Tolstoj; L. N. Tolstoj "Zakon nasilija i zakon ljubvi" i "Put žizni" http://lib.ru/LITRA/TOLSTOJ )
|
